Što je Ferratum ljetni barometar 2020 – Covid-19 izdanje?
Od 2014. godine Ferratum grupa traži od svojih kupaca da podijele svoje potrošačke navike. Istraživanje se provodi dva puta godišnje – jednom tijekom ljetnih praznika te ponovno neposredno prije Božića.
Svrha ankete je ispitati potrošačke navike naših kupaca tijekom praznika, istražiti koje će se vrste kupovina obavljati te kako se potrošnja razlikuje među zemljama.
Ovoga puta, istraživanje je malo drugačije te je fokusirano na trenutnu situaciju sa korona virusom. Pitali smo korisnike kako im je pandemija korona virusom utjecala na njihov život i potrošačke navike, na što su trošili najviše novca tijekom izolacije, kakvi su im planovi za naredne mjesece i kako su upravljali svojim financijama. Raspitali smo se i o kupnji putem interneta, omiljenom načinu plaćanja te čega se najviše boje u vezi sa korona virusom.
U našem posebnom Covid19 izdanju – s gotovo 15 000 ispitanika – uzbuđeni smo podijeliti rezultate FERRATUM BAROMETRA 2020™.
Kako je pandemija COVID-19 utjecala na živote 15.000 ljudi u 11 Ferratum zemalja u svijetu?
-
Izdanje ferratum međunarodnog istraživanja o navikama potrošača koje uključuje pitanja vezana uz pandemiju covid-19, potrošnju i financijske planove
Objavljeni su rezultati Ljetnog barometra™ 2020 Ferratum grupe, čime je istraživanje uspješno završeno, već po dvanaesti put uzastopno. Gotovo 15.000 kućanstava, u 11 međunarodnih zemalja, sudjelovalo je u ovogodišnjem dvostrukom istraživanju ponašanja potrošača u narednim ljetnim mjesecima. Podaci uključuju odgovore na pitanja kako je pandemija COVID-19 utjecala na njihov život i potrošačke navike, na što su tijekom izolacije trošili najviše novaca, kakvi su im planovi u narednim mjesecima te kako su upravljali financijama. Raspitali smo se i o kupnji putem interneta i njihovom omiljenom načinu plaćanja te čega se najviše boje kada je u pitanju COVID-19.
Ovogodišnji rezultati pokazuju da će, tijekom ljetnih mjeseci, 66% ispitanika potrošiti manje budžeta u odnosu na isto razdoblje prošle godine, dok je samo 8% ispitanika navelo kako će potrošiti jednako ili više. Rezultati pokazuju da je pandemijom pogođeno više od 50% ispitanika, koji su, između ostalog, otkazali svoje ljetne planove. 25% ispitanika je otkazalo međunarodna putovanja, dok je 15% otkazalo planove vezano za kupnju automobila u ovoj godini. 10% ispitanika planiralo je kupnju nove kuće, ali bi radije odgodili velika ulaganja i usredotočili se na štednju.
Uzrok otkazivanja planova možemo tražiti u činjenici da je 13% ispitanika, tijekom pandemije COVID-19, izgubilo radno mjesto, dok je 18% ispitanika bilo suočeno sa smanjenjem plaće. 58% čine ispitanici koji na sreću nisu bili financijski pogođeni, sačuvali su svoje radno mjesto, kao i plaću u visini one koju su imali i prije pandemije.
U OVOME SMO SVI ZAJEDNO! Treba pogledati i pozitivnu stranu pandemije – socijalno distanciranje nas je još više zbližilo.
Možda smo razdvojeni, ali COVID-19 nas je zbližio. Rad od kuće nam je, između ostalog, omogućio izgradnju još boljih odnosa. Ferratum međunarodno istraživanje pokazuje da pandemija nije zaobišla nikoga i da je utjecala na sve ljude na različitim razinama. Istovremeno, potaknula je mnoge pozitivne promjene – razvili smo nove hobije, naučili živjeti zdravije i cijeniti male stvari u životu, naučili smo kako bolje upravljati financijama, zbližila nas s obitelji i voljenim osobama.
Tijekom proteklih mjeseci glavna aktivnost ispitanika bilo je gledanje televizije (15%), najvjerojatnije kako bi bili u tijeku s novostima vezanim za COVID-19, zatim video i telefonski pozivi s prijateljima i obitelji (13%), dnevne šetnje na otvorenom ili vježbanje, tamo gdje je to bilo dopušteno (11%) te gledanje Netflix-a i online streaming općenito (10%).
Ljudi su društvena bića, a pandemija je donijela iskustvo života u izolaciji. Pogodite što je ispitanicima najviše nedostajalo i što su prvo napravili nakon izolacije? Naravno, posjetili obitelj (18%) te se susreli s prijateljima i voljenima (16%). Također su im nedostajali izlasci, jelo u restoranu, piće na terasama ili lokalnim barovima. Međunarodna putovanja, odlazak na obalu, društveni i kulturni život (kino, kazalište, koncerti), čak i tuzemna putovanja kao nešto što bi željeli napraviti čim se dozvoli. Na kraju ljestvice, sa samo 3% ,možemo pronaći „povratak u ured“. Drugim riječima, ispitanicima uredski život i nije baš nedostajao. Razlog bi mogao biti zato što su naučili raditi na daljinu ili samo žele imati redovni ljetni odmor te da im se dopusti povratak životu kakav su imali prije pandemije COVID-19.
POTROŠNJA U ODNOSU NA DRUGE DRŽAVE
-
Bugarska
204
86%
-
Hrvatska
171
72%
-
Latvija
117
50%
-
Rumunjska
117
49%
-
Australija
101
43%
-
Ukupno
100
42%
-
Njemačka
98
41%
-
Norveška
88
37%
-
Finska
80
34%
-
Estonija
79
33%
-
Švedska
74
31%
-
Danska
69
29%
Kako je korona virus utjecao na Vaše zaposlenje?
- I dalje sam zaposlen/a te mi se plaća nije promijenila
- I dalje sam zaposlen/a, ali mi je plaća smanjena
- Ostao/la sam bez posla te sam trenutno nezaposlen/a
- Prema dogovoru sa poslodavcem primam državnu potporu
Kako je Covid-19 utjecao na Vaš život?
-
Otkazao/la sam sva planirana putovanja za ovu godinu
3.8
-
Obzirom na ekonomsku situaciju moram biti oprezan/a kako trošim svoj novac
3.8
-
Počeo/la sam cijeniti više male stvari i uživati u njima
3.7
-
Smanjio/la sam potrošnju
3.4
-
Kontakt sa prijateljima i obitelji pomogao mi je kako bi lakše prošao/la kroz izolaciju.
3.4
-
Strah me novog vala korona virusa
3.3
-
Razvio/la sam nove hobije te zdrave navike u ovom razdoblju
3
-
Virus je imao utjecaj na moje mjesečne prihode/ Manja plaća
2.6
-
Moje mentalno zdravlje je patilo za vrijeme korona virusa
2.5
-
Zabrinut/a sam da ću izgubiti posao
2.5
-
Sposobnost mog rada je umanjena zbog pandemije
2.4
-
Uštedio/la sam novac za vrijeme pandemije
2.1
-
Zdravlje moje obitelj i prijatelja je pogođeno korona virusom
2.1
Omiljene aktivnosti tijekom izolacije uzrokovane korona virusom:
-
Gledao/la televiziju
15%
-
Razgovarao/la sa prijateljima/obitelji
13%
-
Provodio/la vrijeme vani
11%
-
Online streaming (npr Netflix)
10%
-
Čitao/la knjige
7%
-
Društvene mreže – TikTok, Instagram
7%
-
Igrao/la online igre
6%
-
Rad na daljinu
6%
-
Online učenje sa sa djecom
6%
-
Online kupovina
6%
-
Razvio/la nove hobije (meditacija itd)
5%
-
Društvene igre (puzzle, monopoly)
4%
-
Izrađivao/la odjeću za mene i moju obitelj
3%
-
Online fitness
2%
Prognoza potrošnje kućanstava u ljeto 2020
-
Manje nego prošlo ljeto
66%
-
Jednako kao prošlo ljeto
26%
-
Više nego prošlo ljeto
8%
Veći potrošači u 2020.
Kada je riječ o velikim potrošačima, u 2020. godini, 86% mjesečnog prihoda potrošit će se tijekom ljeta u Bugarskoj, slijedi Hrvatska sa 72%, Latvija 50% te Rumunjska gdje će samo 49% mjesečnog prihoda biti potrošeno na ljetne planove. Na drugom kraju ljestvice je vidljivo kako će Nordijci potrošiti oko 30% svog mjesečnog prihoda za ljetne aktivnosti. (Švedska 31% i Danska 29%).
Manja potrošnja, veća štednja
28% ispitanika iz 11 zemalja izjavilo je da planira potrošiti najviše 200 eura u sljedeća 2 do 3 mjeseca, 12% će potrošiti oko 1300 eura, dok će samo 9% ispitanika potrošiti više od 2000 eura.
Ispitanici planiraju ovogodišnju ljetnu potrošnju, u najvećem dijelu, financirati iz ušteđevine (45%), dok njih 31% planira iskoristiti Ferratumov kredit za pokriće. U posljednje vrijeme 35% ispitanika nije uzelo kredit zato što nisu trebali novac, dok je njih 25% trebalo financijsku pomoć, ali se nisu prijavili za Ferratumove kredite jer su zabrinuti kako ih neće moći vratiti. 20% ispitanika je navelo kako su u posljednje vrijeme manje novca trošili jer su tijekom izolacije ionako boravili kod kuće.
Najveća potrošnja za vrijeme izolacije zbog pandemije COVID-19
Na pitanje na što su najviše trošili novac tijekom izolacije, njih više od 50% (52%) izjavilo je kako su to bile živežne namirnice, zatim kućni popravci (13%), odjeća i obuća (12%) te proizvodi za osobnu njegu (10%). Mnogi su podržali lokalna poduzeća i proizvodnju te odlučili naručivati hranu iz svojih omiljenih restorana (7%).
Budućnost je digitalna! Gotovina gubi značaj, a udio online plaćanja je sve veći
Online plaćanje preferira 52% ispitanika, 25% ih još uvijek koristi gotovinu pri isporuci, a ostalih 25% odabralo bi bankovne prijenose prilikom online naručivanja. Najviše digitalizirane zemlje, kada su u pitanju online plaćanja, su Norveška (86%), Australija (79%), a Danska ih slijedi tijesno (77%). Na kraju ljestvice pozicionirane su Finska (28%) i Bugarska (27%). Finska preferira plaćanja putem bankovnog prijenosa (52%), dok Bugari tradicionalno više koriste gotovinu pri isporuci (71%).
Koliko mislite da ćete potrošiti tijekom sljedeća 2-3 mjeseca?
-
0-200 €
28%
-
201-400 €
15%
-
1201-1400 €
12%
-
401-600 €
12%
-
601-800 €
7%
-
801-1000 €
5%
-
1401-1600 €
5%
-
1001-1200 €
3%
-
1601-1800 €
3%
-
1801-2000 €
3%
-
2001-3000 €
3%
-
3000 € +
3%
Najveća potrošnja u narednim mjesecima:
-
Namirnice
23%
-
Namještaj za kuću
11%
-
Financiranje potreba svoje djece
10%
-
Tuzemna putovanja
10%
-
Vrtlarstvo
9%
-
Izrada odjeće za sebe i obitelj
9%
-
Odjeću za ljeto i modu
7%
-
Elektronički uređaji za kuću
5%
-
Društvene aktivnosti
5%
-
Wellness i spa
3%
-
Prisustvovanje raznim događajima
3%
-
Inozemna putovanja
3%
-
Fitness oprema za kuću
2%
-
Luksuzni proizvodi
1%
Online ili ulična kupovina:
- Tradicionalna kupovina (ulična kupovina)
- Online kupovina
Kada obavljate online kupovinu kojom metodom plaćanja se koristite?
- Online, kreditnim i debitnim karticama
- Gotovinsko plaćanje pri preuzimanju pošiljke
- Bankovni transfer
Najviše novaca potrošeno u online kupovini za vrijeme izolacije na:
Otkazani ili odgođeni planovi za 2020. zbog korona virusa:
Što ćete prvo napraviti nakon izolacije / što Vam je najviše nedostajalo:
Kako ćete financirati svoje izdatke?
- Iz štednje
- Djelomično sa Ferratum kreditima
- Djelomično sa potrošačkim kreditima
- Djelomično kreditnim karticama
- Djelomično kreditima iz drugih financijskih ustanova
Koji je razlog zašto niste uzeli kredit u Ferratum u zadnje vrijeme?
- Nije mi potreban novac
- Zabrinut/a sam da ga neću moći otplatiti
- Trošim previše novca u zadnje vrijeme
- Imam financijsku potporu od prijatelja i obitelji
- Uzeo/la sam kredit u drugoj financijskoj instituciji.
Koliko je za Vas važna tema održivosti i društvene odgovornosti?
- Jako bitna
- Ponešto bitna
- Više nebitna nego bitna
- Nije bitna uopće
Biste li osobno bili spremni uložiti / dati mali doprinos inicijativama i projektima koji se odnose na održivost:
- Najvjerojatnije da
- Najvjerojatnije ne
- Definitivno da
- Definitivno ne
Online ili ulična kupovina
68% ispitanika i dalje preferira uličnu kupovinu u odnosu na onu online, što je drugačije u usporedbi s prethodnim godinama, a objašnjenje je jednostavno: ljudima nedostaje ići u kupovinu, jer su posljednjih nekoliko mjeseci bili izolirani u svojim domovima i kupovali isključivo online.
Više od polovice Šveđana radije će nastaviti kupovati online (62%), dok u većini ostalih zemalja ipak žele nastaviti uličnu kupovinu, čim im se to omogući.
Najveća potrošnja u ljeto 2020.
Ispitanici iz svih 11 zemalja najveći bi dio svog budžeta potrošili na sljedeće aktivnosti: namirnice (23%), uređenje doma (11%), financiranje potreba svoje djece (10%) i tuzemna putovanja (10%).
Sve su zemlje svrstale na vrh ljestvice svoje potrošnje, osim Estonije, u kojoj će se najviše potrošiti na tuzemna putovanja (17%).
Najveća potrošnja u ljeto 2020. na:
Australija
Bugarska
Hrvatska
Danska
Estonija
Finska
Njemačka
-
Namirnice
22%
-
Vrtlarstvo
12%
-
Odjeću za ljeto i modu
11%
-
Tuzemna putovanja
9%
-
Društvene aktivnosti
9%
Latvija
Norveška
-
Namirnice
22%
-
Tuzemna putovanja
15%
-
Društvene aktivnosti
10%
-
Namještaj za kuću
8%
-
Vrtlarstvo
8%
Rumunjska
Švedska
-
Namirnice
24%
-
Tuzemna putovanja
13%
-
Društvene aktivnosti
10%
-
Vrtlarstvo
9%
-
Namještaj za kuću
8%
Kako je proveden ljetni barometar 2020 Ferratum grupe (Covid-19 izdanje)?
- Anketu je provela Ferratum grupa koja je anketirala svoje aktivne korisnike u 11 međunarodnih zemalja putem internetske ankete sa standardiziranim upitnikom. Prihodi su izraženi u lokalnoj valuti, a relativna potrošnja u ljetnim mjesecima izračunava se omjerom mjesečnog raspoloživog prihoda obitelji u svakoj zemlji.
- U anketi je sudjelovalo gotovo 15 000 kućanstava. Ispitanici su bili u dobi od 18 do preko 61 godine. 57% sudionika su bile žene. Prosječni raspoloživi prihod kućanstava koja su sudjelovala u anketi bio je između 827 i 3672 eura. Prosječna veličina kućanstva među ispitanicima bila je 3,5 osoba.
- Uz demografske čimbenike, ispitanike su pitali o njihovim raspoloživom mjesečnim prihodima, kako im je pandemija korona virusom promijenila život i potrošačke navike, na što su trošili novac tijekom izolacije, koji su njihovi planovi potrošnje u narednim mjesecima i čega se najviše boje u vezi sa korona virusom.
O Ferratum grupi
Ferratum grupa je međunarodni pružatelj usluga mobilnog bankarstva i digitalnih potrošačkih kredita te kredita za mala poduzeća, koji se distribuiraju i njima upravljaju putem mobilnih uređaja. Osnovan 2005. godine sa sjedištem u Helsinkiju u Finskoj, Ferratum je brzo proširio svoje poslovanje u 20 zemalja diljem Europe, Afrike, Južne i Sjeverne Amerike, Australije i Azije.
Kao pionir u tehnologiji digitalnih i mobilnih financijskih usluga, Ferratum je na čelu revolucije digitalnog bankarstva. Ferratum ima oko 680.000 aktivnih klijenata koji imaju otvoren račun u mobilnoj banci ili aktivan kredit u posljednjih 12 mjeseci (na dan 31. ožujka 2020.).
Ferratum grupa uvrštena je u Prime standard Frankfurtske burze pod simbolom ‘FRU’.
Za više informacija posjetite www.ferratumgroup.com.
Istraživanje pokazuje kako je Hrvatska moderna, ali i dalje djelomično tradicionalne država gdje se i pri online kupovini najčešće koristi plaćanje gotovinom pri dostavi (56%). Možemo reći da Hrvati i dalje nemaju osjećaj sigurnosti u korištenju kreditnih kartica i dijeljenu osjetljivih podataka s internet servisima plaćanja. Takav osjećaj je zasigurno i negativno pojačan pandemijom Covida-19.
U Hrvatskoj kao i većini zemalja najveća potrošnja u ljeto će se odnositi se na namirnice (31%), a zatim na financiranje potreba svoje djece (15%) te odjeću za ljeto (11%). Ovakva statistika je očekivana s obzirom na to da je Hrvatska mediteranska zemlja koja je također u vrijeme Covida-19 pokazala da je Hrvatima briga za obitelj jedan od prioriteta bilo u svakodnevnim tako i u kriznim situacijama. Potrošnja na odjeću za ljeto je također očekivana budući da Hrvati žive za duga topla ljeta i odlazak na obalu.
Što se tiče iznosa novca koje će Hrvati potrošiti, 31% ispitanika samo 200 €, su posljedica lošije ekonomske situacije koja proizlazi iz smanjene potrošnje, zatvorenih poslovnih subjekata te očekivano velikog pada zarade u turističkom sektoru koji ima veliki udio u BDP-u Hrvatske.
Činjenica da Hrvati nakon krize će se vratiti uličnoj kupovini i shopping centrima (78%) je nešto što je normalno za karakter ljudi na Mediteranu i u regiji.